Prezentacija projekta arheološkog turizma Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje Dalmacije

U okviru projekta arheološkog turizma Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje Dalmacije Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, u suradnji s Općinom Dicmo, upriličena je prezentacija rimske ceste na lokalitetu Čemernica u srijedu, 20. srpnja 2022.

Sudjelovali su načelnik općine Dicmo Petar Maretić, načelnik općine Klis Jakov Vetma, ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije Gordana Nakić, kustos franjevačkog samostana Fra Jozo Križić u Tomislavgradu Stipan Dilber, savjetnik za turizam u Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Lino Ursić, arheolog iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Miroslav Gogala, ravnateljica Muzeja Cetinske krajine u Sinju Daria Domazet, voditeljica LAG-a Zagora Marijana Botić Rogošić, ravnateljica Muzeja triljskog kraja Sanja Budić Leto, direktorica Turističke zajednice Grada Sinja Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice Grada Trilja Andriana Ivković, direktor Turističke zajednice Općine Dugopolje Tomislav Balić, etnolog Konzervatorskog odjela u Splitu Ivana Radovani Podrug, predstavnik Turističke zajednice Grada Splita Ivana Vrdoljak, predstavnik HŽ Infrastruktura Marko Marković, predstavnici DVD-a Dicmo, Ivana Ožanić Roguljić znanstvena suradnica iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, Anđela Odrljin voditeljica odjela za projekte Hrvatske gorske službe spašavanja Split, te ostali uzvanici.

Na samom početku nazočne je pozdravio načelnik općine i iskazao zadovoljstvo što je odrađena prva faza Projekta i očišćeni kolotrazi koje općina želi sačuvati za buduće naraštaje. Naglasio je da je to ujedno i dodatan sadržaj za buduću turističku ponudu općine Dicmo. Iskazao je zadovoljstvo i zahvalu što ima potporu župana Blaženka Bobana i ostalih županijskih službi te isto tako i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Na prezentaciji je iskazao i interes za prekograničnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom upravo na temu rimskih cestovnih komunikacija. Sudionici su prošetali očišćenom i označenom antičkom cestovnom dionicom.

Nakon toga prezentaciju rimske ceste na lokalitetu Čemernica su održali Miroslav Gogala (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) i Lino Ursić (Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije).

„Cestovni sustav drevnog Rima je polazišna točka za uspostavu buduće – moderne mreže prometnica kako na Mediteranu, tako i na europskom kontinentu općenito. Od sjevera Engleske, do rijeka Rajne i Dunava, Eufrata i Tigrisa, preko sjeverne Afrike do zapadne obale Pirinejskog poluotoka, čitavo tadašnje područje Carstva povezuje se kolnim putovima. Ni manje, ni više nego u dužini od 300.000 km.

Izgradnja ovih starovjekovnih prometnica uvjetovana je ekspanzionističkom politikom prvotno Rimske Republike, a potom i Carstva, što ocrtava izrazito vojni (strateški) karakter rimskih cestovnih pravaca. Vojno poprima gospodarsku komponentu u stvaranju moći Rima, jer legije u koraku slijede graditelji i inženjeri koji kolosalnim infrastrukturnim zahvatima imperijalnom prostoru omogućuju privredni zamah.

Prve, baš u pravom smislu riječi ceste, zaživjeti će u krajobrazu Dalmacije upravo za vladavine Rima. Trijumfalnim stilom, kako i dolikuje »osvajačima svijeta«, zapisuje se dalmatinska antička mreža magistrala na spomen obilježju graditeljskog dostignuća Imperija. Solinskim natpisima, epigrafskom natpisu na četiri ploče posvećenom gradnji pet cestovnih komunikacija u prvim godinama vladavine cara Tiberija. Zabilježene prometnice povezivale su zaleđe rimskog Ilirika sa gradom Salona, jednim od tada najznačajnijih strateški pozicioniranih urbanih centara na obali Jadrana. Organizacija i potom provedba zacrtane mreže kolnih putova od Salone prema unutrašnjosti povjerena je Tiberijevom namjesniku (legatus Augusti pro praetore) Publiju Korneliju Dolabeli za njegova mandata u Dalmaciji (14 – 20. god. posl. Kr.). Samo u razmaku od četiri godine (16 – 20. god. posl. Kr.), na što upućuje tekst Natpisa, dovršeno je pod Dolabelinom upravom više od 500 rimskih milja cesta (više od 800 km), većim dijelom po iznimno zahtjevnom terenu. Ovaj infrastrukturni zahvat širih razmjera motiviran je prvenstveno vojnim, a potom i trgovačkim interesima Carstva. Interesima proizašlim iz rimske politike spaljene zemlje, između ostalog iskazane na djelu tijekom slamanja panonsko-delmatskog ustanka (6 – 9. god. posl. Kr.) u priobalnom pojasu i unutrašnjosti Ilirika.

Tragovi cesta sa Solinskih natpisa i danas se protežu zaleđem srednje Dalmacije. Među njima je dionica antičke prometnice na položaju Čemernica u Dicmu. Osim arheološki, Dicmo i toponomastički već odavno privlači pozornost znanstvenih krugova. Razlog k tome je što spada u grupu naselja sa desne strane rijeke Cetine čije je ime sačuvalo predslavensko podrijetlo. Naziv Dicmo dolazi od antičkog toponima Decimin (navodi ga itinerarij Kozmografija Anonima Ravenjanina (Ravennatis Anonymi Cosmographia), nastao u VII. ili početkom VIII. st.), odnosno ad decimum milliarium, postaje na desetom miljokazu – milji od Salone. Značaj Decimin-a u kasnoantičkom razdoblju uvjetovan je njegovim položajem u širem okruženju glavnog grada rimske Dalmacije, gdje s ostalim naseljima poput Sinja (Osinium) i Trilja (Tilurium) bio neka vrsta predstraže, dijela salonitanske obrambene linije.

Cesta kroz dicmansko područje podizala je nivo tog strateškog značaja. Čitajući tekst I. i II. ploče Natpisa u prostoru, dionica antičke magistrale u Dicmu pripada cesti „ … od Salone do granica provincije Ilirik … ” („ … a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici … ”). Radi se o granici provincije na rijeci Savi, itinerarskoj komunikaciji Salona – Servitium (prema kasnoantičkom dokumentu Notitia dignitatum (oko 400. god.) sjedište zapovjedništva Prve panonske flote (Praefectus Classis Primae Pannoniae Servitii), identificirano položajem današnje Bosanske Gradiške na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine) dužine 167 rimskih milja (blizu 250 km). Za potrebe gradnje prometnice angažirana je inženjerija, veksilacije (vexillationes) VII. i XI. rimske legije. S obzirom na početak Dolabelinog mandata 14. god. posl. Kr., biva dovršena u vrlo kratkom periodu, već 16 / 17. god. posl. Kr.

Nakon toliko stoljeća rimska cesta na Čemernici otkriva se sa velikim brojem dobro sačuvanih kolotečina ili naprosto tragova prolaženja rimskih kola u kamenu vapnencu što svjedoči velikom intenzitetu prometa ovim područjem tijekom antike. Ne čudi, ipak je u pitanju magistrala Carstva od značaja poput danas A1 Dalmatine. I narodna predaja čuva uspomenu na nju. Dicmanska cestovna dionica iz I. st. posl. Kr. je mjesto gdje su prošla Gospodinova kola, Božja kola. Iza kola ostao je duboko usječen kamen, kolotečine.”

2022-07-21T13:06:43+00:0021. srpnja 2022.|Uncategorized|